See below for (a summary of) this text in English.
Hieronder staat de titel van de atlas en deel van de toelichting. Daarbij horen ook de volgende pagina's
Putzgerov
historički školski atlas
za
stari, srednji i novi vijek
u 32 lista i 97 karata
za srednje škole u Hrvatskoj i Slavoniji
po 22. njemačkom izdanju od Alfreda Baldamusa i Ernsta Schwabea,
a 2. češkom izdanju Vavr. Jos. Dušeka
priredio i upotpunio
Dr. Stjepan Srkulj,
prof. u kr. donjogradskoj gimnaziji zagrebačkoj.
Kruto vezan stoji 5 kruna.
Naredbom visoke kr. hr. slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštvolje i nastavu
od 5. prosinca 1904. broj 9016., pripušten za učevnu porabu u svim srednjim školama.
U Beču 1904.
Nakladom A. Pichlera udovice i sina.
Tumačenja. *)
...
*) Do 18. njemačkoga izdanja izdao je „Putzgerov atlas“ dr. A. Baldamus, a odatle je preuzeo izradbu staroga svijeta dr. E. Schwabe. Kao izvori upotrebljeni su poglovito atlasi Droysena, Kampena, Kieperta, Smith-Müllera, Schradera, Sprunner-Menkea, Sprunner-Sieglina, Wolfa i t. d., osim toga karte iz djela „Corpus inscriptionum atticarum i latinarum“, iz Baumeisterovih „Denkmälera“ i J. Müllerova „Handbucha“ (Athen, Rom), iz karata Dörfelda (Olympia), Belocha (Campanien), Curtius-Kamperta (Athen, Stadt Athen), Kieperta (stari svijet uopće), Puchsteina (Aleksandrija iz Pauly-jeva djela „Realencyklopedie“), Schliemanna (Troja), Stadea (Palestina), Gardinera (Engleska), Harta (Sjeverna Amerika), Kirchnera (Elzas-Lotaringija), Longuona (Francuska), Meesa (Nizozemska) i t. d. Za države sjevernih Slavena upotrebio je kod češkoga izdanja prof. V.J. Dušek Kalouskove karte za Češku. Chrzanowskoga „Karta dawnij Polski“, Babireckoga „Mapa rzeczy pospolitej Polskiej“, Hecka „Polska“, Zamislovskoga „Учебный атласъ по русской исторіи“. Za hrvatsko izdanje „Putzegorova atlasa“ upotrebljen je uz neke gore spomenute Klaićev „Atlas za hrvatsku povjestnicu“ i njegov „Historički zemljovid Hrvatske (sa Slavonijom i Dalmacijom), Bosne, Istre i susjednih srpskih i slovenačkih zemalja, za tim karte u „Історији српскога народа за средње школе у кр. Србији од А. Ковачевића и А. Јовановића“ i u milenijskoj povjesnici madžarskoga naroda „A magyar nemzet története, szerkeszti Szilágyi Sándor“, karta u „Historiji serbskeho naroda, spisašta Wilhelm Bogusławski a Michał Hórnik“, te karte u djelu Wilhelma Bogusławskoga „Dzieje Slowiańczyzny polnocno-zachodniej“.
HTML © M. Witkam, 2013